Regresar   |  
‘Ítsjee   |   Lengua Mazateco, San Jerónimo Tecóatl
Traducciones:
‘Ítsjee
ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl)
Za'a nada , huaje, napajteam, pemb, tnúndétè, yaglia, yka nda’ jwi’ya, kwilyo’o, ‘Ítsjee

‘Ítsjee

ꞌÉn-ná
 
Jardín Etnobiológico de Oaxaca

Nombres Indígenas

  • n'i4n'i4: lengua dibaku, cuicateco de Santa María Pápalo
  • pemb: lengua ombeayiüts de San Mateo del Mar; término genérico para Leucaena spp.
  • tnúndétè: lengua tnu’un dau, mixteco de Tilantongo
  • yaglia: lengua dixdà, zapoteco de Mitla
  • yka nda’ jwi’ya, kwilyo’o: lengua cha’ jna’a, chatino de Panixtlahuaca; término específico para “huaje del valle de Oaxaca”; etimología: ‘árbol huaje tuza?’, ‘su espos@’
  • huāxin: náhuatl de la Cuenca de México, siglo XVI

Jomí

‘Ítsjee

Nombre científico

Leucaena esculenta (Moc. & Sessé ex DC.) Benth

Familia Botánica

FABACEAE

Jokjoán yá ri kui xakjín

Je 'ítsjee xakjín mani yári guamuchil mí kori mezquite mí. Tsá yalá chítsijen’ili naxóla, koasín jchi jo ngaján yá kui, kató kjoán naxó ri bajála. ta joni kjoánní ri ta ndí tsja chroba kjoán naxóla.

Ña majchá

Ya majchá ña ‘indee tsjéeya ya ñani chiba jstsjí ba. Nda majchá nisín ña tajén jno o tsá ya ñani indee, tsjójno ya ña lajo, tanga findoní tsá nandá sinchá indee ñani tjín. Ya sakóná ri ya jin ijñ’a jchá, majchá ya ñani indee asón tsee naxaenandá Méjiku, ya Morelos ko Guerrero. Ya tsakítjé chjita nga tikje fi’jinni chjita ri xáen indela bi nanginá. Ti jñáni chjita ri koasín kiko tsjee ya indee ñani tsjéyaa, ya ngabasenla ko tjingi naxaenandáná Mejiku.

Me ‘isa ri ya ata tsee

Ke nga koasín tsakitjé chjita je yá je, jñá tsakjajin tola ri niki ñó tsjaa. mimosina mí ri tjínla jñá tsjee ijñá, leucenol ti mí nga kastía. jeromí niki nda, cho sikoni cho tsake jñá kisne koati cho sìkoni chjita koasín baséntjí ‘ijola tsjee ijñá meni isa kjín bijstjénni xakjín nga mitsá cho kjine. Tsake je cho skine makiyaní tjon tsjaala. Jo nda nó kjoatsee ri jñá chjita jchíngáná taxá tsakitjéni ‘ítsjee ri mitsá tsijen tjínla ri cho siko’iná. Je tsjee ri yaxkoan nandae je xála chjita jchingáná ke nga tsakjájin tóla ri isa ndá chinee.
Jñá énri tjín bi naxaenandáná Mejiku, je jinri Oaxaca mí tsjee tsóni. Je naxaenandáná bi ciudad Lua y Lulá’ mí nga én zapoteca, Nunduva mí nga én mixteca jan Huāxacac mí nga én xiyee, ya nrobáni jinla a ta tsee yá je nga koatsóni. Jan, je xajon jchá kjoatsee, ri Códice Mendocino mí, nó 1540 kisinda Mejiku. Ya ya jngo xajon ri tíchja jokjoán naxaenandá ri tsakíchjíla ngasa indee titjón ri Tenochtitlan mí, Texcoco ko Tacuba mí. jan ya bitjojin jinla naxaenandá naxitsje. jngo nindoo ri jngo jko chjita tinasón jan kjoán jó tsja ‘ítsjee ri ya to’ola tjítaa.

Josín machjén nandae

Jñá tsjee ñó nda chine bii naxitsjee. koati chine xka chindéla, naxóla, ko xicha ri bitjongi tatsaen ke nga bita ikala cho. Bi mercado la indee bi, sakólí nga tjíntjée tisaténa, ba kjoanni sá octubre skanda sá marzo. Ta koasín chine xkuén tó la joni tsajmí ri kjae, koati ma chine nisín kixí, ke nga matsóni nga ni’ixijinna jña. Jé ndá jña la tsjee, ñó nda chine.
Mitsá tajéjinni nga ma chine, jñá tola nga fe kixí, nisín ta koasín o tsá mijen ma biiyá, to fangi sindani o tsá mijén kjae ‘isa sín mañóni. Nga koasín yá ri kénjtáni nangi, nga ñó kala ndobá, nga nda ma chine, nga ma kjine cho, ñó kjín jko ‘ítsjee ri ma sitjé, nga mandani nangi ri ñó tsjójno, ya isandee ñani África mí kori Asia mí. Koajinti kjoachénna bi Mejiku nga sindayáni isandeená ña tjin nangi ri isa ñó tsjójno nandae.

Jñá ‘ítsjee bi jardín

Jó ‘ítsjee tsakítjéjin bi jardín, meni jñá chjíta ri bi fi kotsijenni, kata bexkon, jokjí yári tsjála jin indee Naxitsjee najin. Jngo ri ya timajchátala xkari Guilá Naquitz mí, jñáró ri kiskine chjita kjoatsee ri bi tsakí’ijo bi valle mí, jñáró xkari kisíxkini jan koaroti tsakindani nga kiskón’iya nayaa. Je ‘ítsjee ri jngo tajéní yári ya kjimajchá ya ñani nditsínla ‘ítsjee mí. Koamí nditsin ri ña fi ‘itjón chjita ri fi kotsijen bi, ya ñani ma fa ‘íxile ri natji tjínla, jan ñani toka nandá nga josín nrobá chjita nga kotsijen nga'ijie bi jardín.
Traducción y voz en lengua ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl): San José Vistahermosa, Zoquiapam Oaxaca , Fundación Alfredo Harp Helú, Oaxaca A.C.
*gabriela.garcia.bijc@gmail.com
Editor responsable: Enrique Scheinvar Gottdiener , escheinvar@gmail.com

Forma de citar:

De Ávila A. 2026. ‘Ítsjee (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl; García-García G.). v.1.10 Cédulas del Jardín en lenguas originarias. https://www.cedulasdeljardin.mxcedula/JebOax/huaje_maa accesado el 11 de junio de 2026
Esta versión: v.1.1
Versiones previas: Aún no hay versiones previas
Compartir esta cédula en tus redes
Licencia. Se concede permiso para copiar, distribuir y/o modificar este documento bajo los términos de la Licencia de Documentación Libre de GNU, Versión 1.3 o cualquier versión posterior publicada por la Free Software Foundation; sin Secciones Invariantes, Textos de Portada y Textos de Contraportada.
Visitas: 3    
Programación y mantenimiento

Enrique Scheinvar
Investigador por México, Secihti/JebOax
enrique.scheinvar@secihti.mx

Diseño web

Alma Lizeth Pérez Bautista
Servicio social, JebOax, 2023

Enrique Scheinvar
Investigador por México Secihti/JebOax, 2025

Licencia

Este software se distribuye bajo la Licencia Pública General de GNU (GPL) versión 3, lo que significa que es software libre: puedes usarlo, copiarlo, modificarlo y redistribuirlo bajo los términos de la licencia. El código fuente está disponible públicamente para fomentar la transparencia, la auditoría técnica y el desarrollo colaborativo.