Regresar   |  
Jomí ‘ísabino   |   Lengua Mazateco, San Jerónimo Tecóatl
Traducciones:
Jomí ‘ísabino
ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl)
Ahuehuete, Sabino, Tùíkun, ‘ísabino

Jomí ‘ísabino

ꞌÉn-ná
 
Jardín Etnobiológico de Oaxaca

Nombres indígenas

  • nuyúkún (lengua sahin sau, mixteco de San Miguel el Grande)
  • yagbejdx, yagguitz (lengua dixdà,zapoteco de Mitla)
  • yka kityee kityin (lengua cha’jna’a , chatino de Panixtlahuaca); etimología: ‘arbol pino pluma’
  • yya2cu2 (lengua dibaku, cuicateco de Santa María Pápalo)
  • āhuēhuētl (náhuatl de la Cuenca de México, siglo XVI)

Jomí

'isabino

Nombre científico

Taxodium mucrunatum Ten.

Familia Botánica

CUPRESSACEAE

Distribución geográfica

México y Guatemala

Jokjoán yári xákjín

Je ‘ísabino xakjín mani ‘íchón ko ‘ínichaa. nikitsá naxó bajála: je ri xa’en, tjobá kjoan tori bajála, jan, ya bitjoni skuenla, jan jñári ichjín kjáe kjóan tori sela, koati tjobá, ya majchá tachóla. Jñá xkala ko yála jñári koasín tjén’ila yáje, naskájné jan tajaní, niki takinda fa’asenla kixu.

Ña majchá

Jñá ‘ísabino ya majchá ‘indee ñani tjín nandá, ya ‘andii xongá, ya andii nandá, ya ñani mitsá ñó tsjéya, niki sakóná ya ñani ka ndobá, tanga koati tsaén ya ñani ñó nchán. Ta bi naxaenandá Méjicu ko Guatemala see; Ján ján jkomani xakjín ri ijónmani yá jñá, majchá ñani isa ‘itin ‘isandee, ñó kjín mani ri ka’ala ñani nyán xijtjén. Jñá yári ‘isa nga kori ‘isa ‘i tjínsón ‘isandee koati xákjín mani yájñaa.

Meri yaa ata tsee

Je ‘ísabino ri ‘isa ya’ala jé yá ri tsee Tule, ri tijna ya naxaenandá ri Santa María tse Tulemí, tejngo jmíla metro kjín’ila naxaenandá Naxitsje, tsáta ndsakoalani, kuisín ndiyá josín bitjókjá tsí’í. Je yári ‘isa ñó je ‘asón ‘isandee. Fe’ela tjínla jojmínó, jonimaná ri fe ñókjín nó nda ndae, tanga koasín tjínjinná nga fe jngo naxaenandá tíjna nga kui nichrjaen. Bixónájña, jñála chjita ri ya tsakí’ijo tsakítjé yá je, ya jin nimala naxaenandála. Ya kjoán timajchá ta chrañala ‘ingo, yala ñani kisíjna ‘ingojchá kjoatsee.
Ya libro ri chjani ata tse naxaenandá naxitsjee, ya sakó’ikaná najmí jchá ata tse yá ri Tulemí, tanga ta bixóná tsáta koasín kiski chjita nichrjaen kjoán jngo sindo nóján
Jngo najmíjé ri tsó, jeró tsakitjéri Quetzalcóatlmí ‘ísabino, o tsájéro chjita ri Pecochamí ri ‘indee Nicaraguaró ji’ini. koati tíjna ‘in’jngo najmí jchá ri tsó, jñáró chjita ri ya Tule tsee, ñóró tsakeela yá, taxke kisikenró ndí cho ijie, koarómani kiskanéla ndobá ri ñó, kichijáró nandá, tseeró kjoa’in tsakja chjita nga kee.
Jngo chjita tseenri Condoymí, ri naxaenandá ayuukmí tsee, ya ñani Mijemí, jngoró nichrjaen ya ja, nga tifíróni nangila són nindoján. Keró nga kitsee, ‘ichjín, ‘íchjá ko ngatsí cho, kitsórola tisenkonajin. jeri Condoymí kjoá’imakéró, kitséró nga kisíkitsényáró’ila ‘ijola chita jñá nga cho kisín ngasa.
Kiskobéró yári basén’jnata janyaró tsakasén’jna’ijin ngabasen naxaenandá. tikekjoánróni nga koakisin, kjoájtínró ‘ifii, taxke ñóró tsani sjtsí, jie’itaróni ndobáñó ngake. Jijtsjénróni yári basén’jnata, jan kisinchá injchróró nandá andila. jeró tsóyani nga tsoyá ‘ísabino.
Nikiyana tsá jé najmíje kjoakixi tse chjita ayuuk, ‘ari tabi kitjókji ciudad, tanga yaná nga jñá ‘ísabino, nóchjíla jonda ngasa bi naxaenandáná naxitsjee, ya kjoán ‘indee mixtecamí. Je én chjári códice Yuta Tnohomí (ngasa Códice Vindobonensemí), yakisinda ‘indee Nochixtlán ña chjani nangi mixtecamí bi naxitsjee, ya bakó josín kjoátsijen chjita ngasa, nga jé ‘itjón chjón ya itjoni yá sabino, jan kjoán ‘itjo xa’en fe kamá.
Je ‘ísabino ñó je, jan ñó nda, koamani, jñá chjitaxá titjón bi naxaenandáná Méjicu, jonda nó 1921 yála naxaenandá kitsóla, ke nga ‘ichó jngo sindo nó nga libre kamá bi ‘indeená Méjicu

Jñá ‘Ísabino bi Jardín

Koalakamá tsá bi andi nandá ri Atoyacmí kjoájchjá ngasa, andi ciudadná nandae. Koamani tsakitjé jngojin bi ‘ísabino, ñani sa bitjasen jardín, jan koama koatijé yála kisindani ‘iskon ri bi jchi bi. Koati je yála ‘isabino kisindani fuente ri Sangre tse Mitlamí, jeri ya tjína nditsínla 'ítjsee, ya ñani nrájen jno nandá, je tsakinda maestro Toledo. ya bakó ijie meritatjín bi jardínbi, joni ndichjon tájaa tsojno, joni lajo jcháni. jan ya fa’ajno nandá ri je grana makiyáni, je ndí cho ri ñó je tsatsje naxaenandáná naxitsjee. Joni kjoán jníkjoán ri siki grana, ya sikítsjényaná jokji tse kjoaín tsakjaa, chjita chjingáná ke ngasa jikajinná chjita ri xaén nangila, nó kjoatsee, tanga koati jé sikítsjényaná nga títsakon naxaenandáná ndae, tajó bitjé xka, tajó naská sín.
Traducción y voz en lengua ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl): San José Vistahermosa, Zoquiapam Oaxaca , Fundación Alfredo Harp Helú, Oaxaca A.C.
*gabriela.garcia.bijc@gmail.com
Editor responsable: Enrique Scheinvar Gottdiener , escheinvar@gmail.com

Forma de citar:

De Ávila A. 2026. Jomí ‘ísabino (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl; García-García G.). v.1.10 Cédulas del Jardín en lenguas originarias. https://www.cedulasdeljardin.mxcedula/JebOax/sabino_maa accesado el 14 de junio de 2026
Esta versión: v.1.1
Versiones previas: Aún no hay versiones previas
Compartir esta cédula en tus redes
Licencia. Se concede permiso para copiar, distribuir y/o modificar este documento bajo los términos de la Licencia de Documentación Libre de GNU, Versión 1.3 o cualquier versión posterior publicada por la Free Software Foundation; sin Secciones Invariantes, Textos de Portada y Textos de Contraportada.
Visitas: 3    
Programación y mantenimiento

Enrique Scheinvar
Investigador por México, Secihti/JebOax
enrique.scheinvar@secihti.mx

Diseño web

Alma Lizeth Pérez Bautista
Servicio social, JebOax, 2023

Enrique Scheinvar
Investigador por México Secihti/JebOax, 2025

Licencia

Este software se distribuye bajo la Licencia Pública General de GNU (GPL) versión 3, lo que significa que es software libre: puedes usarlo, copiarlo, modificarlo y redistribuirlo bajo los términos de la licencia. El código fuente está disponible públicamente para fomentar la transparencia, la auditoría técnica y el desarrollo colaborativo.